KRITIČKO MIŠLJENJE I DIGITALNA SIGURNOST MODUL 1 KONSTRUISANOST ili: Treba li uvijek da vjeruješ svojim očima? ZA ČITANJE I RAZMIŠLJANJE 1. SVE MEDIJSKE PORUKE SU KONSTRUISANE. VIDEO PRAKTIČNA VJEŽBA Zamislite da ulazite u kuću u kojoj nikada ranije nijeste bili. U jednoj sobi zatičete otvoren prozor kroz koji vidite borovu šumu. Kad mu se približite, shvatate da je to zapravo samo slika. Vješt slikar je bojama na zidu simulirao da prostorija ima prozor. Ako objavljujete slike na profilima društvenih mreža, tada i vi konstruišete poruku: možda ste objavili fotografiju na kojoj se vidi lijep horizont plaže na kojoj ste ljetovali, ali ste „izrezali“ smeće koje je bilo u uglu slike. Dakle, dosta toga je ostalo izvan okvira slike. A možda ste i pomoću „filtera“ dodatno uljepšali nijansu boje neba, sebi „skinuli“ koji kilogram... Mogućnosti konstruisanja medijskih poruka dosegle su neslućene razmjere zahvaljujući savremenoj tehnologiji. Pomoću vještačke inteligencije (Artificial Intelligence / AI) moguće je digitalno manipulisati vašom fotografijom, čak i video-materijalom, tako da ih na kraju ne možete razlikovati od realnog snimka. Zato su i lažne slike koje izgledaju kao prave, i koje postaju istinski i duboko lažne dobile takvo ime: deepfake. Pogledajte i sami: Ulazimo u eru u kojoj možda više nikada nećemo biti sigurni da li je snimak koji gledamo lažiran ili ne. Razmislite o posljedicama – da li, primjera radi, jedan deepfake, viralno širen po društvenim mrežama, može jednog dana biti razlog za nečiju ličnu propast ili, čak, početna varnica za izbijanje rata? Zato je medijska pismenost, po mišljenju mnogih, postala ključna kompetencija XXI vijeka. Ona vas budi iz „matriksa“ koji stvaraju novi mediji. Jeste li već gledali film Matriks? Snimljen je 1999. godine i u njemu igraju Kijanu Rivs (Keanu Reeves), Keri-En Mos (Carrie-Anne Moss) i Lorens Fišburn (Laurence Fishburne). Ako ga nijeste gledali, potražite ga i pogledajte ga zajedno s roditeljima. Sad! Ako ste pogledali film, pročitajte i sljedećih nekoliko rečenica: Matriks je naučnofantastični film. Dakle, plod je nečije mašte i nije realan prikaz stvari koje nam se dešavaju. Ipak, na početku smo istakli da je došlo vrijeme u kojem je dobro poslušati savjet: Ne vjerujte svemu što vaše oči vide u medijima. Možda već danas treba da zamislimo situaciju u kojoj će jednog dana (ne toliko daleko od današnjeg) biti potrebno da se razmotri i savjet: Ne vjerujte svemu što vaše oči vide. Tačka. Šta mislite o tome? A) Pogledajte kako izgledaju današnja izdanja nekih dnevnih novina (možete ih naći na kiosku, ali i na internetu u okviru njihovih online izdanja, odnosno na njihovim portalima) i obratite pažnju na to koje su vijesti plasirane na naslovnoj strani kao najvažnije. Uporedite izbor glavnih vijesti – da li je različit u različitim listovima? Kada je riječ o informacijama koje su svi prenijeli, postavlja se pitanje koje su razlike u pogledu odabira naslova, podnaslova i pratećih ilustracija. Uradite isto i sa naslovnicama novina izdatih širom svijeta, kojima možete pristupiti putem veb-stranice: https://www.freedomforum.org/todaysfrontpages/#1 B) Zamislite da ste Vi urednik/urednica jednih dnevnih novina i da kreirate naslovnicu za sjutrašnje izdanje. Hipotetički, danas se desilo sljedećih sedam događaja: održan protest protiv sječe šume u jednoj sjevernoj opštini; predsjednički kandidat fotografisan kako u lokalu sjedi u društvu osobe s kriminalnom prošlošću; Crnoj Gori odobren međunarodni kredit od 800 miliona eura; na jednoj podgoričkoj osnovnoj školi osvanuli grafiti koji raspiruju međunacionalnu netrpeljivost; počeo štrajk radnika Pošte Crne Gore; dogodila se saobraćajna nezgoda, u kojoj je mnogo automobila oštećeno, ali niko nije stradao; vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila bronzanu medalju na Olimpijadi. Na vašoj naslovnici možete prikazati najviše četiri vijesti. U svesci skicirajte naslovnicu i prikažite koliko će prostora zauzimati koja vijest. Zamolite i svoje prijatelje da urade isto, ali na osnovu njihovog izbora. Uporedite skicirane naslovne strane i razmislite o tome da li bi i neki vama sasvim nepoznati urednik mogao napraviti drugačiji izbor. Kao što vidite, naslovnica nije puki prikaz spoljne stvarnosti, već medijski kolaž, koji reflektuje vaše uredničke odluke. Medijske poruke nijesu prozor u spoljnu stvarnost, već slika koja imitira stvarnost – u najboljem slučaju pojednostavljeno, a u najlošijem i potpuno iskrivljeno. Možda se ispred kuće zaista nalazi borova šuma prikazana na slici, ali vi tu šumu ne vidite direktno, već kroz tumačenje slikara, a u našem slučaju – kroz tumačenje kreatora medijskog sadržaja. S druge strane, možda se pred kućom u kojoj ste se zatekli nalazi nešto sasvim drugo, mnogo manje idilično – čak i veoma opasno. Jednostavno: Ne vjerujte svemu što vaše oči vide u medijima. Kada je slikao šumu koja simulira pogled kroz prozor, slikar je pravio određene izbore – odakle će je posmatrati, da li će je slikati tokom dana ili noći, da li će prikazati šumske životinje u prolazu... Tako i kreatori medijskih sadržaja uvijek vrše selekcije kada kreiraju poruke koje nam šalju putem medija. Američki Centar za medijsku pismenost (Center For Media Literacy / CML) postavio je pet koncepata medijske pismenosti, koji su danas već široko prihvaćeni u čitavom svijetu. Evo prvog: KVIZ KVIZ Provjera naučenog